Zagreb 2010

Dvadeset je lijepa, okrugla brojka.

Kada se održao prvi Animafest (1972.) moram priznati da nisam ni čuo za to. Bio sam premlad, a to je bio festival sa «crtićima za odrasle».

Za drugi sam već saznao pa sam otišao pogledati o čemu se tu radi. Čudio sam se i divio tim neobičnim filmovima, gledao sam sve, od jutra do sutra (oko ponoći je išao program «infomative», današnja «panorama»), ponekad u prepunim, ponekad u gotovo potpuno praznim dvoranama. Padalo mi je na pamet da bih se i ja mogao pokušati baviti animacijom, no to mi je tada izgledalo nevjerojatno komplicirano, teško i zahtjevno. Festival se trebao odigravati svake druge godine, a kako u idućem terminu zbog nečega nije održan, u tome, za mene dugom periodu sve to pomalo zaboravio...

Gotovo slučajno sam se našao na projekciji zadnjeg programa konkurencije, 1978. godine. Dok sam gledao zadnji film na festivalu («Satiemania») izgledalo je da kao da ovaj festival postoji oduvijek i da će postojati zauvijek. U tim trenutcima bio sam siguran da se i ja želim, mogu i moram baviti animacijom. Eh, bio je to tek treći Animafest, tko bi tada pomislio da ću jednog dana pisati tekst za katalog festivala kojem sam po četvrti put umjetnički direktor?

Godine koje su za nama pune su uzbudljivih zabavnih i čarobnih trenutaka. Iako smo više puta znali reći «nema tu ništa novoga», sad mi se čini da je bilo davno kad smo prvi put primijetili da bi neki, u tom trenutku «prosječni» filmovi na nekom od ranijih festivala odnijeli glavne nagrade. Sve se mijenjalo i napredovalo, ali i ostajalo isto – uvijek iznova se čudimo i divimo tim neobično fascinantnim filmovima. I nikada nam nije dosta, nikada ne ponestaje smisla i nikada ne možemo sagledati odkuda sve to dolazi, kamo to vodi i gdje je tome kraj.

Dvadeset je lijepa, okrugla brojka, no to baš i nije osobito važno, jer nije ni prva ni posljednja. Svaki Animafest je posebna, neponovljiva «Bajka nad bajkama», sve je to poput one rijeke u kojoj se ne možeš okupati dvaput, jer u svom veličanstvenom protjecanju nikad nije ista.

20. Animafest

Intezitet događanja na Animafestu mi ne daje vremena za ovaj blog.
Ako niste u prilici biti na festivalu, nešto od toga možete vidjeti na našim web stranicama - http://www.animafest.hr/hr/home
Fotogalerija - OVDJE
Novost je video galerija - OVDJE

Odbrojavanje

Još par dana do početka Animafesta.

Bila je konferencija za tisak
(vidjeti OVDJE)
Danas je i katalog u tisku...


Raspored događanja je OVDJE a sve o festivalu OVDJE

Animafest 2010 - špice

Evo svih pet špica na okupu. Ovog puta je sve napravljeno na vrijeme, svaka je različita i sve su jako dobre...

Ana-Marija Vidaković


Darko Bakliža


Krešimir Pernek


Veljko Popović

Animafest 2010 - trailer by Georges Schwizgebel

Najnagrađivaniji autor u dugoj povijesti Animafesta Georges Schwizgebel napravio je špicu za ovogodišnji festival u svom prepoznatljivom stilu. Ali i više od toga...

FICAM

Francuski institut, središte festivala

Kino...

...za Cartes Blanches

Plakati posvuda

Dečki lijevo, cure desno - kino u medini

Vruči čaj s mentom

Jedan od pionira animacije Magreba, iz Tunusa je...

Mohamed Bayoud i Serge Elissalde

Večernje projekcije na trgu L'Hdim

Paul Driessen, ikona svjetske animacije

Bila je i radionica

Kantina u vrtu francuskog instituta

Hotel na vidikovcu

Video

FICAM from Kresimir Zimonic on Vimeo.

Meknes

Od ponedjeljka bih trebao biti u Meknesu (Maroko) gdje na festivalu animacije prezentiram retrospektivu hrvatske animacije i Animafest...

Bio sam tamo privatno prije dvije godine i baš se veselim čaju na onom trgu. Naravno, ako neki vulkanski dim sve to ne zezene...

ZAGREBAČKA ŠKOLA ANIMIRANOG FILMA (1951.- 1990.)

U sklopu Subversive film festivala bit će prikazana i retrospektiva Zagrebačke škole animiranog filma.
Izabrao sam 60 filmova...
Program se može vidjet OVDJE

O «Zagrebačkoj školi animiranog filma» je mnogo toga rečeno i napisano, ali na nažalost i zaboravljeno.

Kada radite izbor iz bogatog fundusa animiranih filmova «Zagrebačke škole» (više od dvije tisuće filmskih naslova) unaprijed se suočavate sa poraznom činjenicom da ne možete u program uvrstiti sve ono što je tu važno i zanimljivo.

Djelo Dušana Vukotića ne može predstaviti samo Suragat (prvi ne-američki Oskar), već Igra je potpuni drugačiji film (a oba gotovo da nemaju ništa zajedničko sa njegovim prvim radovima) a tek izvanredni Ars Gratia Artis nudi neke ključeve razumijevanja.

Zbog toga smo Vukotiću posvetili cijeli jedan program, iako su podjednako zanimljivi i kompletni opusi Borivoja Dovnikovića – Borde, Zlatka Boureka, Nedeljka Dragića, Pavla Štaltera…

Tu su i posebni svijetovi Zlatka Grgića, Aleksanrdra Marksa, Vatroslava Mimice… ali i unikatne i neponovljive «supernove» Borisa Kolara, Vladimira Kristla (Don Kihot) i Zdenka Gašparovića (Satiemania), te danas pomalo zaboravljeni doprinosi Nikole Kostelca, Dragutina Vunaka i Ante Zaninivića.

Nešto mlađu gardu «klasične Zagrebačke škole» predvodi odmetnik Milan Blažeković (odmetnuo se u dugometražni animirani film) a pridružuju mu se Zlatko Pavlinić i Joško Marušić u traženju čarobne formule koja bi ujedinila komercijalno s umjetničkim (unaprijed izgubljena bitka?).

Napokon, pri kraju razdoblja koje pokriva ova retrospektiva pridružio sam im se i ja, kao i neki još mlađi autori i autorice (Milan Trenc, Magda Dulčić…) u želji da se nastavi ova animacijska škola koja je u međuvremenu prerasla u tradiciju. Naime, "Zagrebačku školu" su počeli pokopavati još 70-tih, a zbog prirodnih razloga nikada nisam htio prihvatiti da je sve to bila stvar samo jedne generacije.

Svojevrsna kriza je nastala 90-tih (rat, privatizacija...) ali autorska produkcija u Hrvatskoj se zadnjih godina ne samo obnovila nego i unaprijedila . Nedavno smo osnovali i Festival hrvatske animacije, a i Zagreb film se vratio u igru kao vodeća institucija animiranog filma (bez izrazite potrebe za komercijalnim poslovima).

Sve to ne bi bilo moguće bez ove plodne i inspirativne tradicije, a sada već možemo govoriti o novom razdoblju, o «Zagrebačkoj školi za 21. stoljeće».

Greetings from Croatia

Zaista nisam mogao ni sanjati da će mi jedan komad papira biti možda jedini dokaz da sam režirao neki hrvatski animirani film. Stigao je iz Japana, dobio sam ga poštom prije 18 godina i, srećom, sačuvao.
Ali, krenimo redom.

U jesen 1991. ratni oblaci su se nadvili nad Hrvatskom. U Zagreb filmu je na ho-ruk napravljeno 20-tak kratkih animiranih filmova za Hrvatsku televiziju. Bili su to uglavnom kratki gegovi, najčešće napravljeni prema nekim karikaturama. Cijelu stvar je pokrenuo Stiv Cinik s grupom karkaturista, a producirao tadašnji direktor Zagreb filma Zlatko Pavlinić, sve u suradnji s televizijom.
Zvali su i mene, ak se hoću pridružit. Nisam karikaturist, ali upravo u to doba sam u Modroj lasti objavio strip «Zlatka i terminatori» pa sam predložio sličan scenarij. Pristali su…
E, da, osim situacije,inspiracija za tu epizodu Zlatke bio je film «Terminator 2». Nije mi se dalo crtat robote, generale i četnike, tu polovicu stripa nacrtao je Miroslav Zubović.


Za razliku od stripa, "terminator" u filmu maršira prema Zlatki i prolazi kroz razne metamarfoze. Pozvao sam Zubovića da i tu odradi robota i generala. Dušan Gačić i Nino Kunc su nabacili par svojih ideja o metamorfozama zla, pa sam ih pozvao da to sami i nacrtaju. Bilo je zabavno, unatoč općoj atmosferi.
Osnovni ciklus hoda, Zlatku, poveznice i ostalo napravio sam ja, ali trebalo je to nekako i završit. Schwarzenegger ovog puta nije dolazio u obzir, tada je već bilo jasno da ni Europa ni Amerika nemaju namjeru pomoći Hrvatskoj u borbi protiv agresije, onda već "takozvane JNA".
Zlatka se morala sama obranit, ali kako? Puška, top? Nije za klinke. Cvijeće, srčeka, Stop the War? Koješta. Tja, možda upotrijebiti onaj štit na kojem je grb sa šahovnicom. Nešto kao Kapetan Amerika ili Kapetanica Hrvatska...? Bljak.
Nema veze, Zlatka će hrabro dočekati to agresivno zlo, a ono će se usrat i raspast, jer je obična hrpa smeća…

Tako je i bilo, a na kraju Zlatka pokazuje viktoriju a pojavi se natpis GREETINGS FROM CROATIA. I to je postao naslov filma.

Film je trajao dvije minute, bio je znatno duži od ostalih. Tražio sam da potpišu i Zubovića, Gačića i Kunca. Na žalost, zvuk se radio na televiziji a tamo je zbog ratnog stanja bio ograničen pristup, radili su to bez mene. Ivica Drnić je to ozvučio. Zamolio sam ga da stavi samo glazbu - Holstov «Mars», po mogućnosti u izvedbi ELP. To se nije moglo jer bi hitno trebalo priskrbiti autorska i izvođačka prava, pa su napravili nešto slično – liči na «Mars» ali se prekida ritam, a i nakićeno je zvukovima koje ja ne bih stavio (npr. ženski zbor na slici Zlatke…brrrr).
Uglavnom, vrtjelo se to na televiziji, ti crtići su onda itekako dobro bili prihvaćeni, na programu nije bilo ništa osim izvješća iz napadnutih gradova i nekoliko glazbenih spotova.

Napravili su i video kazetu sa svim tim filmovima, a na omot su stavili upravo Zlatku, a na stražnjoj strani je popis imena bez specifikacije tko je što radio i bez naslova pojedinih filmova. Gačića, Zubovića i Kunca nema na tom popisu....
Kazeta se zvala 1991… Bar sam ja tako mislio, sve dok…

Prošle je puno vremena, a nedavno na bazi podataka "film.hr" nađem podatke da je redatelj i scenarist filma Greetings from Cratia - Stjepan Bartolić.
Vidi OVDJE
Daljnja istraga dovela je do The Internet Movie Database (IMDb). I tamo je Štef "glavni", ali stvar postaje jasnija – Greetngs from Croatia postala je kompilacija od više onih filmova iz 1991.
Zanimljivo… deset redatelja, istih deset scenarista, nigdje mene… Hej, na samom dnu, opet istih deset ljudi, ovog puta kao animatori, plus jedanaesto ime – Krešimir Zimonić.
Bravo, netko se i mene sjetio… Ili me kod animatora zaboravio izbaciti?
Vidi OVDJE

Raspitao sam se u Zagreb filmu, Bajko Hromalić kaže da postoje dvije filmske role u koje su slijepljeni ti filmići – jedna se zove Anno domini 1991 prema Pavlinićevom filmu, a druga Greetings from Croatia prema mojem, jer su to bili najduži filmovi u svakoj od rola.
Pod tim naslovima se vode i u arhivi, u bazi podataka, na internetu…
U filmografijama pojedinih autora nema ni tih naslova niti naslova pojedinih filmića. No Pavlinićev postoji i kao Anno Domini a Marušićev kao I love you too.
Daklem, direktori i Marušići imaju "posebne privilegije", ili su tada bili "veći Hrvati" od ostalih..
Stiv Cinik kaže da su se svi filmovi vodili po posebnim naslovima ali da je ugovore gdje se to vidi svojevremeno zaplijenila policija (!)…

Božena Magačić bila je 1992. u Hiroshimi, rekla mi je tada da je publika izvrsno prihvatila moj film. Nema govora da je tada i tamo prikazana cijela ta kompilacija.
Eh, tu je i dirljivo pismo direktorice Sayoko...

Festivali su nekada autorima svih filmova uvrštenim u program davali ili slali "Diplome za sudjelovanje" - zgodno za uspomenu, a ponekom i zatreba kod nekih molbi, natječaja ili kod revizija statusa umjetnika.
Ovaj papir iz Hiroshime naslovljen je kao CERTIFICATE. To je i postao - moj jedini dokaz da je film prikazan u konkurenciji tog festivala, te da sam režirao nešto što se tada zvalo Greetings from Croatia.

Još malo dragulja Zagreb filma

Stari prijatelj Zlatko/Colin Mecanović koji već desetljećima živi u Australiji poslao mi je ove linkove -

http://v.youku.com/v_show/id_XODEyMzUwMjQ=.html

http://v.youku.com/v_show/id_XODE0ODI1MDQ=.html

http://v.youku.com/v_show/id_XODE0NjA3NDA=.html



Tu je moguće pogledati i skinuti neke od ponajboljih filmova Zagrebačke škole animiranog filma. Kvalitet slike je solidan, a na svakom fileu je nekoliko filmova ukupne duljune do sat vremena.

Komentari

Povremeno maknem neke starije priloge jer više nisu aktualni, no ovoga puta post «Što je sreća?» maknuo sam iz drugih razloga. Počeli stizati na njega nevjerojatno primitivni komentari (glupost, laži, zloba…) a na «Google analitycs» vidim da je u par dana direktno na taj naslov došlo 34% posjetitelja.
Naslov «Što je sreća?» citat je natpisa koji se pojavi u zadnjem kadru jednog Dragićeva filmića iz serije «Rudijev leksikon». Tko je gledao taj film zna o čem se radi, a tko nije – radi se o varijaciji ideje iz prilično davnog filma Ante Zaninovića «Zid». U svakom slučaju, u pitanju je ironični humor. No uvijek ima glupana koji sve shvaćaju «ozbiljno» pa koriste svaku priliku da plasiraju svoje ozbiljne budalaštine.

No jedan komentar ću ovdje ja komentirati, onaj u kojem neki genije kaže –
Zimonić je u životu napravio samo jedan film i to prije dvadeset godina… Baš je krasno što čovjek ne mora ništa raditi - samo pljuvati po svome sto puta dokazano talentiranijem i slavnijem kolegi... al siguran sam da će Zima, za razliku od Marušića, jelte, jako dobro podnijeti istinu o svom radu.

Dragi imbecilu, najmanje što Marušiću sada treba su »advokati» poput tebe.
Ne znam na koji «samo jedan film» misliš, prije dvadeset godina napravio sam ih nekoliko. Prve filmove počeo sam raditi prije 35 godina dok sam išao u srednju školu, a trenutno sudjelujem u produkciji dvadesetak filmova (to se naravno ne odnosi na dokumentarne video zapise, samo na YouTube stavio sam ih stotinjak, nego na profesionalne ANIMIRANE filmove).

Provjerom ovog bloga svatko se može uvjeriti jesam li koga pljuvao, a Marušića jedva da sam negdje spomenuo iako je bilo puno priloga o događanjima i ljudima oko animiranog filma (možda je to nekome jednako pljuvanju? Nitko nije bitan i ništa nije važno osim Marušića?)
Dopuštam da je stoput dokazano da je netko talentiraniji od mene (ima raznijeh talenata, al ja baš i ne sudjelujem u takmičenjima) a slavu ionako ne jurim.
No glasine da sam u životu napravio samo jedan film u posljednje vrijeme su česte, a netko mi je nedavno rekao da je upravo Joško Marušić to napisao u nekoj knjizi.
Ne budi lijen, jučer sam nabavio tu knjigu. Kad tamo – ništa od toga. Na tri mjesta Joško me hvali, dva moja filma drži iznimnim djelima, te pomalo nespretno zaključuje kako se ja «nisam kompromitirao novim filmovima iza kojih ne bi sam stajao». Ne znam što je točno time htio reći, «stajao» sam i iza nekih filmova koji se ne pripisuju meni, valjda mu se poetski završetak s Romeom i Julijom činio zgodnim.
Uostalom, pisao je taj tekst prije 7-8 godina, možda je tada mislio da se ja nikada više neću vratiti animiranom filmu, a i odnosi se na razdoblje "Zagrebačke škole" do osamdesetih godina prošlog stoljeća.


Uglavnom, dosta mi je budalaština o tome kako Joško oduvijek pljuje po meni a ja po njemu.
Ak hoćete komentirat, smislite nešto zabavnije ili pišite istinu.

Festival za pamćenje, bez slika

U oba dana Festivala hrvatskog animiranog filma nisam snimio niti jednu fotografiju ili neki filmić. Jednostavno, zaboravio sam ponijeti foto aparat. Nisam primijetio niti da su drugi fotkali, pa na interni popis svih greškica koje su počinili oni kojima je povjerena organizacija treba dodat i to da nitko nije bio angažiran ili zadužen za fotografiranje ove nevjerojatno uspjele manifestacje.
Nema slika za arhive i bolje sjećanje, ništa ni na YouTubeu, ali čuo sa da su se neki pojavili na televiziji. "Festival je dobio prolaznu ocjenu" rekla je televizija, i to je valjda to.

Nagrade su nužno zlo na festivalima, tak je bilo i ovdje. Nagrada za najbolji film u cjelini («Grand prix») još nije uvedena, a nagrada za «najbolji autorski film» dodijeljena je režiseru koji nije autor ni priče ni likovnosti u tom filmu.
Najveća nepravda dogodila se u kategoriji namjenskog filma – zgodna svotica od 5000 kuna otišla je nekoj reklamici za T-com (fakat, nikad dosta novaca za reklame), dok su prekrasni filmovi Ivane Guljašević ovog puta ostali bez priznanja, valjda zato što su namjenski rađeni za djecu...

(Hvala Mariji koja mi je poslala ovu fotku)

Par linkova -
Vjesnik
DW
Danas. hr

Uskoro Animafest.

Hrvatska animacija u Europi

Prvi Festival hrvatskog animiranog filma održat će se 20. i 21. veljače u zagrebačkom kinu Europa. U konkurenciji će sudjelovati 48 filmova.

Od 44 prijavljena filma koji nisu proizvedeni javnim novcem, selekcijska komisija za konkurenciju je izabrala 13, a filmovi koje je financirala država automatski su uvršteni u natjecateljski program.

Program je podijeljen u četiri kategorije - filmovi djece i mladeži, studentski filmovi, reklamni i namjenski te kratki autorski filmovi.

Petar Krelja, član selekcijske komisije, izdvojio je od prijavljenih filmova dječje i neprofesijsko stvaralaštvo jer, kako je istaknuo, oni su u usponu.

Krelja je ujedno član ocjenjivačkog suda, uz ruskog animatora Alekseja Aleksejeva i autora animiranih filmova Stjepana Mihaljevića.




Program Festivala hrvatskog animiranog filma:

Subota | 20.02.2010.

16:00 Filmovi djece i mladeži po izboru Hrvatskog Filmskog Saveza; Filmovi Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, odjel grafike

18:00 Retrospektiva Borivoja Dovnikovića, dobitnika Nagrade ASIFA-e Hrvatske za životno djelo

20:00 Svečano otvorenje: Konkurencija 1

Nedjelja | 21.02.2010.

16:00 Radionica - hrvatski animirani serijal

18:00 Program restauriranih filmova "Dragulji Zagreb filma"

20:00 Konkurencija 2

22:00 Dodjela nagrada

Prorok u selu (2)

Eve novog nastavka. Naletio sam na internetu na manje od dva mjeseca stari članak iz Slobodne dalmacije. Ovdje je izvadak, boldao sam neke zanimljive detalje.


citat----------

Hrvatska dobila prvi domaći animirani film, autor Joško Marušić najavljuje pravi hit

Nakon tri godine rada, uz neizostavni presedan oko financija, Hrvatska je dobila prvi domaći animirani film!

Svjetski poznati animator Joško Marušić priveo je kraju dugo iščekivanu ekranizaciju pripovijetki ”Duga” i ”Alkar” Dinka Šimunovića.

U utorak će u zagrebačkoj dvorani ”Lisinski” biti organizirana svečana premijera za čak 1800 gledatelja, dok službena kinodistribucija počinje 14. siječnja.

Kako je Marušić napomenuo, 1937. Walt Disney je jednako svečano organizirao projekciju prvog svojeg crtića dugog metra ”Snjeguljica i sedam patuljaka”, baš u božićno vrijeme.

Najavljivali ste velik uspjeh ”Duge”, prepune ”cinestare”, a možda i osvajanje drugog hrvatskog Oscara. Jeste li još uvjereni u tako svijetlu budućnost?

- Apsolutno! Dva parametra pokazuju moj uspjeh. Naime, film je izabran u program Cartoon Foruma u Lyonu, najvećeg sajma za animaciju, što nije samo ocjena kvalitete nego i naznaka da nas očekuje europska kinodistribucija. Naš domaći distributer ”Blitz” film već je organizirao probne projekcije i djeca su oduševljena.

Kakva su vam statistička predviđanja?

- Smatrat ću osobnim neuspjehom ako film ne pogleda 200 tisuća ljudi! Uz ”Što je muškarac bez brkova” i ”Kako je počeo rat na mom otoku”, ”Duga” će biti treći film u tom rangu gledanosti. Uostalom, riječ je o adaptaciji hrvatskih pripovijetki ”Duga” i ”Alkar”, koje su naša inačica tako omiljene ”Djevojčice sa žigicama”.

Bojite li se kritike?

- Naravno, mislim da je izrazito važna. Iako imam mnogo utakmica u nogama, iskreno sam uvjeren da će biti dobronamjerni jer je riječ o prvom hrvatskom filmu koji će ići u europsku kinodistribuciju, što dovoljni govori.

-------kraj citata

Etega. Izrazito važna kritika je u međuvremenu dobronamjerno rekla svoje, pa sad nek i Europa plati...

Prorok u selu

30.12.09.
Ako zaradim manje od 10 milijuna, nemam pojma što je animacija


Film "Duga" Joška Marušića prvi je dugometražni crtić u Hrvatskoj nakon desetak godina. Ministarstvo kulture “Dugu” je sufinanciralo sa 3,5 milijuna kuna, a tu su i drugi koproducenti. Marušić je pak vrlo siguran u isplativost projekta.
Film je stajao točno milijun eura. Tri i pol milijuna kuna koje je filmu dodijelilo - Ministarstvo kulture bilo je ključno za početak rada na njemu. U ovo vrijeme takozvane recesije možda se to nekome čini velikim novcem, ali moram vas podsjetiti da to isto ministarstvo mrtvo-hladno daje bezveznim igranim filmovima daleko veće svote. No, to je jedna sasvim druga tema. Kod "Duge" novac uopće nije bio problem. Istoga časa kad i Ministarstvo kulture i ja sam osobno u film uložio 200 tisuća vlastitih eura. Nisam imao kredite kao što se priča, taj sam novac imao. Odbio sam i jednog švicarskog producenta jer se nisam želio pretvoriti u gastarbajtera na vlastitom filmu. Za godinu dana me pitajte koliko je "Duga" zaradila, a ako zaradi manje od deset milijuna eura, onda ću priznati da nemam pojma što je animacija, rekao je Marušić u razgovoru za Jutarnji.

08.01.2010
Sve boje promašaja Marušićeve “Duge”


23.01.2010
Tko voli, a tko mrzi Hrvatsku
Kritičarki koja je napisala da Marušić ima ‘ego kao kuća’ taj je karikaturist uzvratio da nema pojam o - muškarcima

26.01.2010
PODBAČAJ u KINIMA
Joško Marušić nada se boljim rezultatima “Duge” u Europi

Joško Marušić mora da je ostao prilično neugodno iznenađen podatkom da je u prvih deset dana film privukao tek nešto više od – tisuću gledatelja!


– Vjerovao sam da će ljudi htjeti gledati i nešto drugo – naše. “Avatar” upravo prelazi dvije stotine tisuća! Lijep doprinos Hrvata posrnulom američkom gospodarstvu. No još se nadam “prosvjetljenju”. Ako se to i ne dogodi, idem na varijantu B: Nitko nije prorok u svom selu! Nadam se većoj znatiželji europske publike. U svakom slučaju, zbog iskustva koja sam stekao, opet bih napravio takav film!

Zagreb film - iz programa 2009.

A N I M I R A N I F I L M O V I

Animirane filmove Ustanova Zagreb film proizvodi samostalno i u suprodukciji s drugim zainteresiranim producentima. O modalitetima produkcije zajednički odlučuju autor animiranog filma i Zagreb film. Tijekom perioda od 1.1.2009. do 30.09.2009. dovršeno je 10 kratkometražnih animiranih filmova različitog trajanja kao i različitih tehnika animacije, a u predprodukciji, produkciji i postprodukciji trenutno je 15 kratkometražnih animiranih filmova. Ustanova Zagreb film trenutno priprema niz animiranih projekata s kojima se natječemo na domaćim filmskim fondovima. Budući da se projekti još uvijek selektiraju, ne može se dati definitivni broj projekata koji će biti prijavljeni.


Animirani filmovi završeni do 30.09.2009.

1. TIŠINA , Borivoj Dovniković-Bordo, trajanje 8 minuta,
2. ZEKO I POTOČIĆ, Milan Blažeković, trajanje 5 min
3. ZVIJER U KUĆI, Neven Petričić, trajanje 1 minuta
4. RUDIJEV LEKSIKON, Nedeljko Dragić, trajanje 8 minuta
5. TRK, Nebio Marasović, trajanje 4 minute
6. NA GALERIJI, Tomislav Gregl, trajanje 5 minuta
(suprodukcija Zagreb film i D.I.A.T doo)
7. FORMAT, Darko Bakliža, trajanje 7 minuta
(Suprodukcija s Diedra studijom)
8. REVIZIJA, Goran Trbuljak, trajanje 4 minute
9. NAJAVA (ŠPICA) ANIMAFESTA 09, Andrej Rehak, 0.50 minuta
10. NAJAVA (ŠPICA) ANIMAFESTA 09, Goce Vaskov, 0,50 minuta




Animirani filmovi u proizvodnji

1. TAJNI LABORATORIJ NIKOLE TESLE, Tomislav Rukavina i Bruno Razum, 10 minuta
Radi se o filmu u kombiniranoj tehnici (lutka i 3 D animacija). Izrađen je glavni lik – robot , mehanička lutka i završava se izrada scenografije. Početak snimanja kadrova s lutkom počet će u mjesecu listopadu. Završetak filma: rujan 2010. godine

2. BRANKA, Katja i Nikola Šimunić, 5 minuta
Kombinirana tehnika 2D i 3D animacije. Završeno modeliranje glavnih likova u 3D.
Početak animacije počet će u 10. mjesecu. Završetak filma predviđen u travnju 2010.

3. KAVA JE GOTOVA, Kaja Šegvić, 4 minute
Završene animirane sekvence i snimljena igrana sekvenca. Crteži skenirani i obrađeni.
Preostala montaž slike i zvučna obrada. Završetak filma predviđa se u prosinu 2009.

4. HELIX IZ SUSJEDSTVA, Goran Trbuljak, 7 minuta
Film je u fazi završne obrade crteža. Filmska i foto snimanja završena. Preostaje montaža i tonska obrada. Završetak se predviđa u prosincu 2009.

5. PAS I ZEC, Nebojša Slijepčević, 7 minuta
Završeno 90% glavnog crteža, animacije i faziranja i 50% scenografija. Većina gotovih kadrova je računalno obrađena. Završetak filma predviđa se u siječnju 2010.

6. INTERVJU S ANĐELOM, Stjepan Mihaljević, 7 minuta
Završen crtež te obrada u računalu. Preostaje montaža slike i tonska obrada. Završetak filma predviđa se za studeni 2009.

7. ZLATKINE ŽUTE MINUTE, Krešimir Zimonić, 7 minuta
Završena knjiga snimanja, i glavni crtež. Počeo rad na animaciji i faziranju.

8. AKCELERACIJA, Andrej Rehak, 5 minuta
Autor završava 3D modele likova i modeliranje scene. Slijedeća faza je slikanje tekstura.
Film bi trebao biti završen u prosincu 2009.

9. CIGLA, Dubravko Mataković, 6 minuta
Autor završio glavni crtež i traži se ekipa animatora i fazera (2 do 3 suradnika) kako bi se nastavio rad na crtežu filma.

10. ORNAMENT DUŠE, Irena Jukić Pranjić, 6 minuta
Načinjen glavni crtež i sve pozadine koje su i obojene. Započinje rad na 2D animaciji.

11. 24 SATA POD BALKONOM, Ivan Klepac, Slave Lukarov, 6 minuta
Tehnika: animacija predmeta. Priprema seta za snimanje, nabava i obrada rekvizita.
Završetak snimanja u prosincu, a završetak filma u veljači 2010.

12. ZEKO I POTOČIĆ (Bunny and the Stream, engleska verzija filma), Milan Blažeković, 5 minuta.
Prevedena i snimljena engleska verzija pjesme Zeko i potočić s američkim izvođačima.
Započelo crtanje vokalizacije po izvedbi na engleskom.

13. ČEŽNJA, Magda Dulčić, 5 minuta
Suprodukcija s Umjetničkom udrugom „Pelegrin“
Završena montaža slike, snimljena glazba i šumovi. Potrebno obaviti manje korekcije i sinkronizaciju. Film će biti završen u studenom 2009. godine.

14. KORABLJA OD MJESEČINE, Magda Dulčić, 7 minuta
Završen glavni crtež za 40 kadrova (50 % glavnog crteža) koji su proslijeđeni animatorima i fazerima. Uskoro će započeti bojenje crteža i skeniranje. Predviđen završetak filma: siječanj 2010.

15. NO 17, Damjan Flegar, 5 minuta
U tijeku izrada glavnog crteža i glavne animacije. Uskoro će kadrove preuzeti pomoćni animatori i fazeri. Završetak filma: veljača 2010.


Ustanova Zagreb film organizirala je promociju svoje produkcije 13.05.2009. u Movieplexu.
Promocija Male škole crtanog filma održat će se 29.11.2009.
Promocija novih filmova Zagreb filma održat će se u veljači 2009. godine.


ANIMIRANI FILMOVI PRIJAVLJENI NA NATJEČAJ GRADSKOG UREDA ZA KULTURU, OBRAZOVANJE I ŠPORT OD 15.07.2009.

1.Zatražena dodatna sredstva za dofinanciranje samostalnih projekata Zagreb filma.
KAVA JE GOTOVA – Kaja Šegvić
IDOL – Ivan Flegar

2.Zatražena dodatna sredstva za dofinanciranje koprodukcija i suprodukcija
ČOVJEK S KAMEROM – Midhat Ajanović – SAGA FILM (Sarajevo)
PRVA JUTARNJA – Martina Lukanović – FILMAKTIV (Rijeka)
ČEŽNJA - Magda Dulčić - PELEGRIN

3.Novi projekti
RUDIJEV LEKSIKON 2 (pet epizoda) – Nedeljko Dragić
CRNI MAČAK – Miroslav Blažeković
ČOBAN – Matija Pisačić
LJUBAV U PS – Draško Ivezić i Ana Kolega
(NE)ZGODE NA GRADILIŠTU – Damir Stainfl
KAP – Dario Kukić
SLATKI SNOVI – Dinko Kumanović
PUHIJEV USPJEH – Rajmond Cindrić
DOKTOR I SMRT – Darko Tomičić
TOČNO U PODNE – Branko Ilić
BESTIARUM ZAGRABIENZIS – Ivan Čačić

4.Novi projekti - Suprodukcija
BLA BLA - Martina Meštrović – Zagreb film i KREATIVNI SINDIKAT

5.Priprema projekta
JEŽEVA KUČICA – Milan Blažeković
Dugometražni animirani film


Distribucija

Zagreb film je preuzeo obvezu da osim vlastitih distribuira i filmove drugih producentskih kuća, kao i diplomske i druge filmove Akademije likovnih umjetnosti. Zagreb film trenutno distribuira 13 filmova iz svoje produkcije, 5 filmova iz produkcije manjih producentskih kuća i 3 studentska filma sa ALU.

Produkcija Zagreb film:

Dvije vile, autora Klarić/Lopatić
Malforance performance, autora T. Gregla
Kako je nastala kiša, autorice M. Dulčić
Unplugged, autora S. Mihaljevića
Zakaj sam pevca razapel, autora V. Tadeja
Homo volans autora D. Bakliže
Plakatkino autora G. Trbuljak
Rudijev leksikon autora N. Dragića
Trk autora N. Marasovića
Tišina autora B. Dovnikovića
Na galeriji autora T. Gregla
Revizija, autora G. Trbuljaka
Format autora D. Bakliže (suprodukcija Diedra)

Drugi producenti:

Faust ili o padu autora D. Međurečana (produkcija Kreativni sindikat)
Point of mouth autora M. Ajanovića (produkcija SAGA pro – BiH)
Cristobal Colon autora Gačić/Đokić (produkcija Ars animata studio)
Note autora M. Meštrovića (produkcija Kreativni sindikat)
Čamac života autora N. Petričića (produkcija Ars animata studio)

ALU
Mobitel mania autora D. Vidačkovića (produkcija ALU)
Jače od života autora L. Rajha (produkcija ALU)
Oslanjanje na srebrnu vrbu autora N. Kovača (produkcija ALU)

U 2009. Godini filmovi su prijavljeni na ukupno 104 festivala. Ukupno je prikazano 77 filmova na 36 festivala. Osvojene su 4 nagrade.
Film Note, Marka Meštrovića, osvojio je GRAND PRIX na festivalu FICAM 2009 u Maknesu, Maroko i Nagradu za kreativnost i umjetnički izričaj na festivalu animiranog filma BANJA LUKA 2009.
Film Čamac života, Nevena Petričića, osvojio je nagradu za najbolji kratki film u 2009. u Gani na festivalu ANIMAFRIK i nagradu “Bronze Cairo” za animirani film u Egiptu.

Osim novih filmova, na međunarodnim festivalima se svake godine prikazuju i pojedini filmovi ili cjelokupni programi Zagreb filma. Tako su ove godine prikazani programi u Belgiji, Francuskoj, Kini, Australiji, Engleskoj, a posebni zasebni filmovi (Surogat, Satiemania, Kolač, Uzbudljiva ljubavna priča, Krotitelj konja, itd.) u Koreji, Švicarskoj, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Australiji, Armeniji, Španjolskoj i Francuskoj.

Animavizije i mogućnosti

Veselo je bilo u Zagreb filmu na Novoj vesi u utorak.
Manifestacija "Dani hrvatske animacije" je u osnivanju. Sporno je jedino ime - jedni predlažu da to bude "Animavizija" a drugi su za "Noći hrvatske animacije".


U srijedu je u Društvu filmskih radnika potvrđeno da je najbolji termin za festival početkom godine, vjerojatno u veljači.

Svjetski dan animacije

Svjetski dan animacije, 28. listopada, ustanovljen je 2002. godine u spomen na dan kada je 1892. Emile Reynaud u Parizu organizirao prvu projekciju animiranog filma na celuloidnoj vrpci. Obilježava se različitim filmskim manifestacijama u pedesetak zemalja na svim kontinentima.
Hrvatska je taj dan več obilježila, u nedjelju 18. listopada u kinu Tuškanac.
Izvanredno zanimljiv program britanske animacije u produkciji Channel Four predstavila je Clare Kitson, producentica Channel Four u razdoblju od 1989. do 1999. godine.

Channel Four, osnovan 1981., nije imao studio za proizvodnju animiranih filmova, već su im nezavisne producentske kompanije slale projekte, među kojima su se najboljima osiguravala sredstva za proizvodnju. Tako su filmove snimili Joanna Quinn, braća Quay, Jan Švankmajer, Mark Baker, Peter Lord i drugi.
Za produkciju animiranih filmova Channel 4 je osvojio dva Oscara, dvije nagrade Cartoon d'or za najbolji europski animirani film, te brojne nagrade na festivalima. Zbog financijske krize posljednjih godina privremeno je prekinuta produkcija animacije u toj kući.

Clare Kitson je dobitnica nagrade Animafesta 2008. za doprinos teoriji animacije, te nagrade ASIFA za životno djelo.
Svi primjerci knjige 'The Channel Four Factor' koje je imala razgrabljeni su odmah nakon projekcije.

Beograd, Balkanima '09

Studentski grad

Otvaranje

Nikola Majdak i Milan Milosavljević

Otvorenje izložbe bugarske animacije

Branko Gavrić i Nikola Kostandinović

Priit Parn

Bordo i kolega

Veljko Popović i kolegica

Omaž Ranku Munitiću